Organizacija

Organizacija vrta – vrtlarenje za početnike

Ako već neko vrijeme pratite ovaj blog, onda znate da baš nisam neka ljubiteljica biljaka i cvijeća (ako ste novi, onda ste sad saznali, ha ha). Mislim, nije da ih ne volim, dapače, volim ih vidjeti u dvorištu ili kući i divim se ljudima koji imaju strpljenja brinuti se o njima, ali nisam nešto previše motivirana za njihovo uzgajanje (hvala Ikei i ostalim trgovinama na plastičnim biljkama; barem mi kuća ne izgleda kao pustinja).

Mislim da se situacija s kućnim biljkama i cvijećem u dogledno vrijeme neće popraviti, ali se popravlja što se tiče vrtlarenja i uzgoja povrća. 🙂

Moji su doma uvijek sadili vrt i kao klinka sam u par navrata pomagala mami i baki, ali kao što sam sad spomenula, nikad me to nije pretjerano zanimalo (bolje bih 16 puta oribala WC nego buljila u biljke, ha ha ha). Situacija se trenutno malo promijenila jer, pod broj jedan, počelo mi je biti važno što jedemo (a to donekle znaš ako sam uzgojiš) i pod broj dva, šteta mi je da mi ogroman vrt zjapi prazan (dosad je brigu o njemu vodila isključivo suprugova baka). Znači, imamo mogućnosti pa bi zaista bilo nepromišljeno to ne iskoristiti + vrijeme je da i ja nešto naučim (neću ni pričati da ste ovdje na selu bijela vrana ako vam iz svakog ćoška ne viri cvijeće, voćke i bilje). 🙂

Nakon dogovora s mamom i suprugovom bakom koje su uskočile kao “profesorice”, sinulo mi je da bih i vama ovdje mogla napisati mali vodič kroz vrtlarenje, za početnike naravno. Post ću onda nadopunjavati kako će se radovi u vrtu dalje odvijati. I da, imajte na umu da je ovo moje iskustvo (i način na koje rade moja mama i suprugova baka, daklem, nitko od nas nije agronom niti neki stručnjak!).

Krenimo onda redom.

Potreban alat i materijal
Za rad u vrtu bit će vam potrebno sljedeće: motika, štihača, grablje, tačke, kanta za zalijevanje, rukavice, lučice, sjemenje ili presadnice (flanci) pojedinog povrća, gnojivo (gnojiva ima raznih vrsta, mi smo ove godine stavili umjetno, ali ubuduće ću svakako potražiti neke bolje alternative).

Sjemenje i ostali materijal možete kupiti u trgovačkim centrima, poljoprivrednim ljekarnama, na tržnici ili vam ga može pokloniti ili prodati netko tko već ima vrt.

Priprema zemlje
Naš je vrt prilično velik pa bi ručna priprema bila zaista prenaporna. Nije ograđen pa do njega vrlo jednostavno može traktor. Ujesen smo zemlju izorali, tako je prezimila i onda smo je prije sadnje istanjurali.

No pretpostavljam da većina vas ima manji komad zemlje do kojeg ne može traktor pa se priprema mora ručno napraviti, što podrazumijeva štihanje i kasnije usitnjavanje zemlje motikom ili grabljama.

Oranje (ili štihanje) + tanjuranje su načini na koje su zemlji pripremali “naši stari”, međutim čitam da neki stručnjaci smatraju da to nije potrebno, nego se ujesen vrt samo malčira. Nešto više o tome pročitajte ovdje.

Sadnja
Sa sadnjom povrća počinje se u proljeće (cca krajem ožujka), međutim ove godine zbog duže zime sadnja malo kasni (mi smo naš vrt zasadili ovaj tjedan, praktički polovicom travnja, iako to zapravo nije kasno; bolje je čekati toplije vrijeme i dane bez puno kiše). (Naravno, neke se sorte mogu saditi i prije, ovisi što sadite, gdje živite, kakvo vam je tlo i kakvi su vremenski uvjeti – ja živim u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a tlo nam je pjeskovito.)

Neko se povrće, kao što je luk, mrkva, krumpir, cikla, grašak, rotkvica, salata, špinat, pastrnjak, celer… sadi/sije odmah u travnju, a neko tek kasnije jer je manja mogućnost mraza (npr. rajčica, paprika i krastavci).

Pošto je ovo vodič za početnike da pojasnim i razliku između sadnje i sijanja (sadi se recimo luk i krumpir, a sije se mrkva, salata, peršin, cikla, celer, pastrnjak itd.). Rajčica i paprika se isto siju, no na vrt se presađuju (daklem, nećete ih posijati direktno na otvorenom nego ćete iskoristiti presadnice koje ste sami uzgojili ili kupili).

Prije početka sadnje vrt treba i organizirati, je l’. Ne možete samo pobacati lučice ili sjeme, mislim možete, ali ne znam na što bi to ličilo, ha ha ha.

Daklem, prvo uz pomoć motike i grablji treba napraviti gredice. Duljina gredice bit će vam određena duljinom vrta (ili ga možete podijeliti napola kao što smo mi napravili), a širinu najjednostavnije odredite duljinom drške motike (pro tip, ha ha ha). Dolje na fotki možete vidjeti početak izrade gredica; budući da je vrt prilično širok, na sredini smo najprije napravili veliku stazu, tj. podijelili smo ga napola kao što sam već napisala. (S vaše desne strane bit će posađen krumpir, a s lijeve svo ostalo povrće, o tome nešto više za par minuta.)


Oko gredice tada motikom napravite manje stazice – staza u principu služi za jednostavnije kretanje vrtom (i pristup samoj gredici radi daljnjih radova) jer nije baš zgodno hodati preko posađenog povrća.

Gredicu ćete isto malo prekopati, posuti gnojivom i to sve poravnati grabljama. Sad na gredici morate napraviti “utore” za lučice ili sjeme, a to ćete napraviti tako da opet iskoristite dršku motike – jednostavno je okrenite naopačke i po duljini gredice povucite npr. četiri crte (onako mrvicu dublje, ne baš po površini). Neka budu udaljene nekih 10-15 cm, ovisi kolika vam je širina gredice. Daklem, na fotki dolje možete vidjeti stazu pa gredicu s četiri “utora” i onda opet drugu stazu (i sjenu moje mame, ha ha ha).

Organizacija vrta - izrada utora
Da, skoro sam zaboravila spomenuti, kod sadnje je važno poštivati plodored, odnosno znati što je prije bilo posađeno, npr. ako ste na jednoj strani sadili krumpir, na toj ćete sad posaditi, ne znam, češnjak. Bitno ja da isto povrće ne bude na istoj strani kao prošle godine (stručnjaci preporučuju čak tri godine) jer se tlo “iscrpi” (ako tek sad prvi put nešto sadite, mislim da to nije važno; naravno za neke ozbiljnije poduhvate bi se vjerojatno trebala napraviti analiza tla).

Isto tako, možete pripaziti i koje povrće sadite kraj kojeg, tj. na dobre i loše susjede. Više o tome možete pročitati ovdje.

Idemo se mi sad vratiti na konkretnu sadnju. Mi smo daklem, u vrtu posadili (pišem posadili jer mi je nepraktično stalno pisati posadili/posijali, ali mislim na jedno i na drugo) luk, mrkvu, ciklu, salatu, peršin, celer, pastrnjak i krumpir, a u planu su još paprika, rajčica, krastavci i mahune (o tom potom). U početku sam ja mislila samo nešto osnovno, tipa luk i mrkvu (čisto da vidim kako će to vrtlarenje meni ići), ali naravno da su mama i suprugova baka nabavile cijelu džunglu, ha ha ha.

Ok, kako se sad što sadi/sije?

Luk
U “utore” koje ste napravili drškom motike na svakih cca 10 cm u zemlju utisnite lučicu. Znači, lučicu primite s dva prsta i onaj dio gdje su “žilice”, tj. dio koji će potjerati korijenje okrenite prema dolje. (Luk možete posaditi i rjeđe i gušće; ako ga posadite gušće, kasnije ćete ga morati prorijediti da bi se ostali plodovi mogli dobro razviti, ali barem ćete imati mladog luka.) Kad popunite sve utore, grabljama lagano zatrpajte zemlju.

Organizacija vrta - sadnja
Mrkva, cikla, salata, peršin, celer, pastrnjak
Ovo se povrće sije, daklem u “utore” ravnomjerno posipajte sjeme, onako uzmite u ruku i pazite da vam ne iscuri ni previše ni premalo – par “točkica” na par cm udaljenosti. Zatrpajte zemljom i poravnajte grabljama.

Krumpir
Za krumpir ne trebaju “utori” nego ćete motikom napraviti male jamice, cca 20 cm duboke, jednu do druge, naravno ostavite malo mjesta. U jamice ćete tada prvo staviti cca pola šake umjetnog gnojiva pa onda gomolj s klicom prema gore. Jamice zatrpajte zemljom. (Krumpir za sađenje smo dobili od susjede, a vi možete kupiti sjemenski krumpir.)

Organizacija vrta - sadnja
Apdejt (20. 4. 2018.)

Krastavci
Za krastavce ćete najprije po dužini gredice napraviti male “brežuljke” pa onda po sredini utor. Na svakih desetak centimetara stavit ćete tri-četiri sjemenke i onda ih zatrpati zemljom.

Sadnja krastavaca
Mahune
Za mahune (ali i recimo grašak) motikom ćete iskopati rupe (nešto manje nego za krumpir). U njih je dobro staviti malo umjetnog gnojiva pa onda nekoliko zrna mahuna. Jamice zatrpajte zemljom.

Apdejt (3. 5. 2018.)

Rajčica i paprika
Za sadnju rajčica i paprike su vam, kao što sam već spomenula, potrebne presadnice koje možete sami uzgojiti, ali možete ih i kupiti, recimo na tržnici. Sadite ih tako da na gredici iskopate nešto dublje jamice, presadnicu stavite unutra, pritisnete, zatrpate zemljom i zalijete. Razmak između presadnica vam ovisi o njihovoj veličini, ako su veće, posadite ih “rijeđe”, a ako su male ne morate praviti ogromne razmake. Naše su “rajčice” bile nešto veće pa sam u jednom redu posadila njih pet. Za rajčice će vam kasnije trebati i “kolci”, tj. nešto što će ih poduprijeti.

Sadnja rajčice
Ostalo povrće
Suprugova baka posadila je još i grah tako da sad fakat imamo džunglu (toliko o mojem hoćusamomrkvuiluk i bakinom jasamstarainemoguviše, ha ha ha).

Daljnji radovi u vrtu
Nakon što ste zasadili svo povrće koje ste namjeravali, morate i voditi brigu o njemu, je l’. To se odnosi na okopavanje, odstranjivanje korova, štetnih kukaca (zlatice, vas gledam) i zalijevanje (nemamo metodu “kap na kap”, nego zalijevamo crijevom). Povrće se trudimo uzgojiti što prirodnije pa ne prskamo. 🙂

Korov ćete odstraniti čupanjem, a štetne kukce najprirodnije skupljanjem. Osim korova, dobro je i pratiti kako raste samo povrće – ako primijetite da je na nekim područjima pregusto, bolje je dio iščupati da bi preostalo povrće imalo više mjesta i bolje se razvilo (mi smo to napravili s ciklom; znači ako su vam na jednom mjestu iznikle 3-4 biljčice 1-2, običnu one koje su već napali mravi, iščupajte). Što se tiče zalijevanja, povrće je bitno zalijevati svaki dan u slučaju visokih temperatura i manjka kiše (najbolje u jutranjim i popodnevnim satima; kad sunce nije “jako”).

Moram priznati da je održavanje vrta s dvogodišnjakinjom malo komplicirano jer koliko god se Sofi trudila hodati po stazama između gredica, radoznalost je ipak odvede i na gredicu pa nastradaju siroti luk i paprika. Ili imitira nas pa počupa i ono što ne bi smjela, ha ha ha. I još jedno priznanje – odstranjivanje korova za nekog kome su sve biljčice iste (čitajte: meni) je pravi izazov; osjećaj je sličan kao kad morate pročitati neku rečenicu, a ono arapsko pismo. Barem su krumpirove zlatice lako uočljive pa ih nije teško skupiti. Da, sad sam se sjetila, znate da se ovdje šćir (amarant) tretira kao korov?! Rekla sam baki da ćemo iduće godine njega uzgajati, ha ha ha (doduše ova je vrsta nešto drugačija od onog amaranta koji se kupuje u prodavaonicama zdrave hrane, ali je isto jestiva).

Apdejt (16. 5. 2018.)

Vrt mjesec dana nakon sadnje
I to je u principu (zasad) to! Kao što sam na početku napisala, ovaj ću post nadopunjavati kako će se radovi u vrtu odvijati (poželite mi sreću da barem nešto uspije!).

A vi? Vrtlarite li? Imate li već mnogo iskustva ili ste totalni početnik?

Ako ste već iskusni, slobodno napišite svoja zapažanja i prijedloge (nadam se da nisam napisala nikakve bedastoće, radila sam prema instrukcijama, ha ha ha), a ako ste početnik, nadam se da će vam ovaj post koristiti!

Do idućeg petka,
vaša Petra P.

P.S. Osim od starijih i iskusnijih vrtlara i vrtlarica možete se informirati i onlajn; meni je super ova stranica!

4 thoughts on “Organizacija vrta – vrtlarenje za početnike

  1. Divan tekst i super savjeti za svakog početnika. Dok sam bila mlađa i živjela doma s roditeljima na selu, vrt i ništa vezano uz zemlju me nije zanimalo, a sada i da hoću u centru grada nemam gdje. Ali baš mi je drago što si sve napisala na jednome mjestu i sačuvala sam si tekst i tko zna jednoga dana možda i meni zatreba. Uglavnom, sve pohvale za temu i želim ti bogat urod u vrtu 🙂

    1. Ni mene to nije pretjerano zanimalo, da budemo iskreni, ni sad me ne zanima, ali kao što sam napisala, stvarno bi mi bilo žao da tako ogroman prostor stoji prazan + uvijek je dobro svašta znati, nikad ne znaš kad će ti zatrebati. 🙂 Hvala, nadam se da će nešto narasti, luk već pomalo sramežljivo viri. 🙂

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.